Daleka zvezda
1,000.00рсдKo je onda bio tamo? Bibijano ne zna. Jedino što je u tom trenutku možda znao bilo je da želi da ode, da se oprosti od Ruis-Tagla i da se više nikad ne vrati u taj goli i krvavi stan. Tim rečima. Mada, tako kako ga opisuje, teško da je stan mogao da bude besprekornije sređen: čistih zidova, knjiga složenih u metalnu policu, fotelja pokrivenih sa dva južnjačka ponča. Na drvenoj klupici bila je Ruis-Taglova lajka, koju je jednog popodneva iskoristio da nas privoli da napravi fotografije svih članova radionice. Kuhinja, koju je Bibijano video kroz pritvorena vrata, izgledala je normalno, ništa od gomila prljavog posuđa svojstvenih kući studenta-samca…
Broj strana: 147
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Sama
1,100.00рсдPriča o kraljevskom namešteniku Don Dijegu de Sami počinje 1790. u vreme kada službuje u dubokoj provinciji na tlu Latinske Amerike, odvojen od svoje supruge i njhove dece. Imenovanje koje je trebalo da bude tek kratak međukorak ka njegovom profesionalnom napredovanju i odlasku u Španiju, pretvara se u košmar čekanja iz kojeg očajnički želi da pobegne. Njegove ambicije i nadanja su u potpunom neskladu sa okolnostima u kojima se nalazi, što stvara frustracije i utiče na donošenje niza pogrešnih odluka. Nije li to slučaj sa svakim od nas?
Žrtvovane dame
1,650.00рсдKrimić kakav nikada niste čitali: zbog teme žrtvovanih dama koje završavaju u javnim kućama, zbog toga što se teška tema čita sa lakoćom usled iskupljujućeg humora meksičkog pisca, neobičnih ljubavnih priča kakve nastaju i u najsloženijim okolnostima i jednako maštovite strukture u kojoj se svaka upotrebljena reč i svaki motiv pravdaju i koriste do kraja, redosledom koji niko ne može da predvidi.
Ovaj roman ne pripada ni policijskom žanru ni „crnom romanu“. Pisac ne želi da plete radnju oko zločina, već je njegov cilj da prenese dijaloge i scenografiju na osnovu svedočenja i novinskih članaka koji su objavljeni po otkriću zlodela koja su počinjena. Ali je nemoguće otrgnuti se ironiji ako pogledamo imena glavnih junaka. Ko bi mogao da pomisli da su žene koje se zovu Arhanđela i Serafina u stanju da počine takve strahote? Ali pisac se tu ne zaustavlja: jedan od bordela koji je u vlasništvu pomenutih sestara se zove Lepi Meksiko, krajnje sarkastičan naziv za jednu zemlju prepunu nasilja.
(El Pais, Madrid)
„Ljudi se smeju stvarima koje uopšte nisu smešne. U ovom romanu, na primer, postoji niz situacija koje čitaoce teraju na smeh. Recimo, kad neko misli da može vrelom peglom da izleči nekoga, to može biti smešno, ali je situacija zapravo grozna, jer se tu radi o ubistvu.“
(Horhe Ibarguengoitija, intervju za časopis Vuelta – objavljen 1985.)
Broj strana: 176
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Nemci
1,200.00рсдDrugoga maja 1916. godine, parobrodi Katalunja i Isla de Panaj su se usidrili u luci u Kadisu. Doneli su sa sobom šesto dvadeset i sedam Nemaca iz njihove kolonije Kamerun, koju su Saveznici osvojili u februaru iste godine, u jednoj od ne tako poznatih i retko prepričavanih epizoda Velikog rata. Umesto neprijatelju, Nemci su se predali španskim vlastima u Gvineji. Španija, kao neutralna sila, prihvatila ih je kao raseljena lica. I oni nisu napustili zemlju, već su se naselili, pre svega u gradovima kao što su Alkala de Enares, Pamplona i Saragosa. Ubrzo se o njima pročulo i postali su poznati kao „Nemci iz Kameruna“.
Dovde to je bila istorija kakvu možemo pronaći u zvaničnim spisima.
Odavde, priča postaje legenda.
(uvod u roman)
KUR SALON
1,600.00рсд… Hoće li biti rata ili neće? Sa tim pričama se živelo do proleća. Nekad u strahu, nekad u blaženom pijanstvu, ali svaki put u banjskom dvorcu. Kur salon je bio susretna tačka svih priča, nezaobilazna stanica njihovih života. Već s prolećem, slika se malčice izmenila. Strah se izmakao u senovite delove parka, kuraž izbila na osunčane površine. I, mešajući ostatke zimske bojažljivosti sa buđenjem prolećnih nagona za životom, još silnije zakoračila među šiblje, na zaklonjene klupe gde se ljubav overavala strastvenim pečatima. U inat strahu od ratne pogibelji i crnim barjacima. Iako su do skora svi pričali o ratu, niko nije pomišljao da će on započeti baš sutra. Tu je negde, ali još nije pred vratima. Zato polako, dok ne lupi crnom čizmom o kućni prag, ima čovek da se naživi. Baci nešto na se, smota nešto poda se, upregne Mala i Velika kola i zajezdi nebeskom kaldrmom. A budala koja ne zna da se istinska moć nalazi samo u gaćama, neka preže tenkove i borna kola i vozi ih do ličnog pakla…
Knjiga koja je napisala mene
810.00рсдIstraživač Noel Evart Odel, sa ostrva Vajt, otkrio je na vrhu Mont Everesta fosil majušnog Leuntorocita, morske životinje stare više od četiri stotine i pedeset miliona godina, čiji se život okončao onoga dana kada je tektonska usna poljubila nezasita usta indijskog potkontinenta.
U nekom drugom registru, istraživač Nikolas Fleming pronašao je potopljeni grad Pavlopetri, koji je više od pet hiljada godina pod vodom, ali su ipak njegova gluva zvona ostala netaknuta, kao njegova utopljena groblja, otisci kolena na daskama u crkvi na kojima se kleči…
To su otisci vremena, drage moje dame i gospodo, kao i draga moja deco. Ostaćete razočarani ako Vam to budem rekao, ali ja sam proveo sve ove godine lažući. Ali, u uzroku ove laži leži razlog zbog kojeg sam ja danas ovde.
(odlomak iz romana)
PRISLUŠKIVANJE
765.00рсд„Ratni roman kakav srpska književnost do sada nije imala!“
Vasa Pavković
Kada kažem da Magični piše svetsku prozu (ovog puta bez prefiksa tzv.), onda to može biti i vrednosna kategorija – mada nisam pozvan da se o takvim stvarima izjašnjavam – no sve to je opis njegovog duhovnog uporišta: ne Niš kontra centru, nego Niš kao centar, kao svet, kao monada, kao zaokruženi univerzum koji nije ni dobar ni loš, nego je samo takav kakav jeste, jer drugog (sveta) i nema.(…) Magični je zapravo nedodirljiv jer je, stavivši Niš u centar, samim tim činom stvorio jedan mitski predeo sa kojim provincijalci ne bi znali šta da počnu čak i da se vrati praksa utvrđivanja idejne štetnosti one literature koja loše utiče na mladež, odvlačeći je od učenja u razbludni rokenrol i u kandže pornografije.(…) Isto tako: ma koliko bilo onih koji se danas i ovde iz petnih žila trude da napišu nekakvu „postmodernističku prozu“, tretirajući kompjuter kao mašinu za drndanje vune što je takođe provincijska emanacija, prva knjiga koja s pravom može da ponese epitet srpskog postmodernističkog romana jeste Ćirino „Prisluškivanje“, knjiga o poslednjem ratu. U „Prisluškivanju“ rat je ono što je zbilja bio: bembanje. Možda je Ćira Magični donekle kriv što je tokom bombardovanja Niš najviše stradao jer je, pročitavši njegove knjige, Džejmi Šej pomislio da je on (Niš-Nišvil) sada glavni grad Srbije. Ali, i to mu se mora oprostiti (Ćiri, ne Šeju): zahvaljujući „Prisluškivanju“ većina budućih knjiga o poslednjem ratu – koje se, slutim, pišu sve u šesna(j)est – postaje unapred nepotrebna, pa bilo da se radi o onima koje će poroditi provincijski patriotizam ili onima koje su mondijalistički provincijalne.
Bogdan Tirnanić (Politika, 2000)
ISBN-978-86-89159-60-8
Hronika bola
890.00рсд“Hronika bola”, sedmi Đukanovićev roman (i njegova dvadeset šesta knjiga) predstavlja zanimljivu književnu igru u kojoj se pisac poigrava sa svojim književnim likovima, formom ovog književnog žanra i istorijom. Ukrštajući snove glavnih junaka i ono što im se u tmurnoj javi dešava, pisac nam pripoveda neobičnu ljubavnu priču na čijem fonu se smenjuju događaji koji neumitno vode u raspad velike zemlje. Smenjuju se i slike male podrinske varoši, utonule u provincijsku čamotinju i neobuzdane zasade divljeg maka, sa slikama poratnog Beograda, zaokupljenog prvim drogeraškim žurkama na Dedinju, studentskim demonstracijama i protestima zbog američke likvidacije Če Gevare. Negde u daljini, nasuprot ove balkanske sumaglice, blješti Beč i prosvetljena Evropa. Ali, iza tog sjaja, u poslednjoj, zasebnoj priči, čitaoca očekuje neočekivan kraj i šokantan istorijski iskorak koji rasvetljava stoletnu zaveru da se prevarama obnovi jedna propala evropska carevina.
Uzbudljiv i vredan roman! Opominjući izlet u istoriju za koju se nadamo da nam se više neće dogoditi.
Ovu knjigu možete kupiti po sniženoj ceni u paketu
Naša izdanja
Aktuelno
Naša preporuka
PRISLUŠKIVANJE
765.00рсд„Ratni roman kakav srpska književnost do sada nije imala!“
Vasa Pavković
Kada kažem da Magični piše svetsku prozu (ovog puta bez prefiksa tzv.), onda to može biti i vrednosna kategorija – mada nisam pozvan da se o takvim stvarima izjašnjavam – no sve to je opis njegovog duhovnog uporišta: ne Niš kontra centru, nego Niš kao centar, kao svet, kao monada, kao zaokruženi univerzum koji nije ni dobar ni loš, nego je samo takav kakav jeste, jer drugog (sveta) i nema.(…) Magični je zapravo nedodirljiv jer je, stavivši Niš u centar, samim tim činom stvorio jedan mitski predeo sa kojim provincijalci ne bi znali šta da počnu čak i da se vrati praksa utvrđivanja idejne štetnosti one literature koja loše utiče na mladež, odvlačeći je od učenja u razbludni rokenrol i u kandže pornografije.(…) Isto tako: ma koliko bilo onih koji se danas i ovde iz petnih žila trude da napišu nekakvu „postmodernističku prozu“, tretirajući kompjuter kao mašinu za drndanje vune što je takođe provincijska emanacija, prva knjiga koja s pravom može da ponese epitet srpskog postmodernističkog romana jeste Ćirino „Prisluškivanje“, knjiga o poslednjem ratu. U „Prisluškivanju“ rat je ono što je zbilja bio: bembanje. Možda je Ćira Magični donekle kriv što je tokom bombardovanja Niš najviše stradao jer je, pročitavši njegove knjige, Džejmi Šej pomislio da je on (Niš-Nišvil) sada glavni grad Srbije. Ali, i to mu se mora oprostiti (Ćiri, ne Šeju): zahvaljujući „Prisluškivanju“ većina budućih knjiga o poslednjem ratu – koje se, slutim, pišu sve u šesna(j)est – postaje unapred nepotrebna, pa bilo da se radi o onima koje će poroditi provincijski patriotizam ili onima koje su mondijalistički provincijalne.
Bogdan Tirnanić (Politika, 2000)
ISBN-978-86-89159-60-8
Slivnik
765.00рсдSlivnik nije roman. To je dijagnoza.
To je ogledalo koje ne laže.
To je poslednji udarac u stomak pre nego što se onesvestiš od smeha i gađenja.I da, završetak je savršen.
Magični cepa traku – cepa film, cepa fikciju, cepa sebe.
A čitalac ostaje sam, u mraku, sa ukusom krvi i benzina u ustima.
Ovo je književnost koja ne mazi. Ne oprašta. Ne zaboravlja.
I upravo zato – neće biti zaboravljena. “
Vujica Rešin Tucić
Magični u svom najboljem izdanju
1,470.00рсдZORAN ĆIRIĆ
Magični u svom najboljem izdanju
Legendarni NIŠVIL
Intrigantni MAGIČNI GETO
Provokativno NEPONOVLJIVO
Cena za kupovinu sve 3 knjige samo 1.470 dinara
Uskoro

DAN U MARTU - u februaru
Pozivamo vas na promociju knjige DAN U MARTU, 12. februara u 19 sati, Beograd, Karađorđeva 44 (prvi sprat)
Magnusov pisac godine

Antonio di Benedeto (Antonio di Benedetto) rođen je na Dan mrtvih, 2. novembra 1922, u argentinskom gradu Mendosi. Njegovi roditelji bili su potomci… (pročitajte više)





