Shop

655.00рсд

Smrt ima ime

Istinita, zapanjujuća i iskrena ispovest možda i najvećeg svetskog profesionalnog ubice novijeg doba, čoveka koji je baveći se tim poslom izvršio, kako je uredno beležio, 492 naručena ubistva, jedno po jedno. Žulio Santana je svoju životnu priču poverio jednom od vodećih istraživačkih novinara u Brazilu, Klesteru Kavalkantiju, koji ju je pretočio u ovu knjigu.

Santana je prvi posao obavio početkom sedamdesetih godina prošlog veka, u džunglama Amazona, da bi narednih trideset i pet godina došao skoro do cifre od 500 žrtava koje nosi na duši. Ne napuštajući rodni Brazil, Žulio je zahvaljujući korupciji koja je vladala pre svega u policiji, vojsci i među lokalnim moćnicima, uspeo da izbegne zatvor u kome je za svo to vreme proveo manje od 24 sata.

U svojoj 52 godini, ovaj plaćenik, ogrnut strogim katoličkim vaspitanjem, plašljiv pred Bogom, je obavio svoj poslednji posao. U jednom intervjuu iz 2019. Santana (koji je tada imao 64 godine) je rekao da je , s jedne strane, veoma zadovoljan ovom knjigom i načinom na koji je Kavalkanti preneo njegovu priču ali je poprilično razočaran igranim filmom o njemu, u kome se, kako kaže, veliča njegova profesija.

Broj strana: 230
Pismo: Latinica
Povez: Mek

Share

Meet The Author

"Rođen 1969, Klester Kavalkanti (Klester Cavalcanti) se smatra jednim od vodećih brazilskih istraživačkih novinara. Mnogo godina je radio za vodeći novinski časopis u Brazilu, Veja. Njegove knjige, Viúvas da terra (2004), The Name of Death (2006), and Days of Hell in Syria (2012), su svaka ponaosob osvojile prestižnu književnu nagradu Jabuti, u Brazilu. U njima istražuje i otkriva probleme koje ima savremeni Brazil, a teme se kreću u rasponu od zagađenosti usled seče šuma u Amazonu do biografije žene koja je svoj život posvetila oslobađanju hiljada Brazilaca od modernih oblika ropstva.Kavalkanti je postao poznat u Brazilu 2012. kada je zarobljen u Homsu, (Sirija), iako je imao dozvolu Asadovog režima da otputuje tamo, a oslobođen je tek zahvaljujući pritisku koji je izvršila Vlada Brazila. "