Knjižara

Smrt ima ime

690.00рсд

Istinita, zapanjujuća i iskrena ispovest možda i najvećeg svetskog profesionalnog ubice novijeg doba, čoveka koji je baveći se tim poslom izvršio, kako je uredno beležio, 492 naručena ubistva, jedno po jedno. Žulio Santana je svoju životnu priču poverio jednom od vodećih istraživačkih novinara u Brazilu, Klesteru Kavalkantiju, koji ju je pretočio u ovu knjigu.

Santana je prvi posao obavio početkom sedamdesetih godina prošlog veka, u džunglama Amazona, da bi narednih trideset i pet godina došao skoro do cifre od 500 žrtava koje nosi na duši. Ne napuštajući rodni Brazil, Žulio je zahvaljujući korupciji koja je vladala pre svega u policiji, vojsci i među lokalnim moćnicima, uspeo da izbegne zatvor u kome je za svo to vreme proveo manje od 24 sata.

U svojoj 52 godini, ovaj plaćenik, ogrnut strogim katoličkim vaspitanjem, plašljiv pred Bogom, je obavio svoj poslednji posao. U jednom intervjuu iz 2019. Santana (koji je tada imao 64 godine) je rekao da je , s jedne strane, veoma zadovoljan ovom knjigom i načinom na koji je Kavalkanti preneo njegovu priču ali je poprilično razočaran igranim filmom o njemu, u kome se, kako kaže, veliča njegova profesija.

Broj strana: 230
Pismo: Latinica
Povez: Mek

Prevodiočeva verenica

650.00рсд

Nad papirima rasutim u velikom metežu vidim kovertu sa svojim imenom, već sam bio zaboravio na nju, da, pristigla je juče, od Valida, mog izdavača, tog krvopije, šta li hoće taj krmak kada me poziva u svoju kancelariju, otići ću tamo popodne, čak ni šešir nemam da se dostojno predstavim, nosim stari kišobran a on to možda ni ne primećuje, taj pacov retko obraća pažnju na takve stvari, tip i dalje živi u prošlom veku, ima bankarski račun pun do krova, njegova čekovna knjižica ima listova koliko i Biblija, ali štedi koliko može, kladim se da ni ne ruča samo da bi uštedeo, taj debeli stršljen morao bi bolje da mi plaća, smatra sebe velikim gospodinom jer ima pola tuceta dobrih knjiga, na kraju krajeva, šta mi preostaje nego da odem, nije to mnogo posla, mnogo mi duguju, ali malo plaćaju, dođavola sa svim tim, dođe mi da pocepam pismo; sve u svemu, znam da ću otići tamo.

Broj strana: 120
Pismo: Latinica
Povez: Mek

Izvršilac poznat

940.00рсд

„Ne znam postoji li još neko društvo koje tako intenzivno oscilira između šizofrenije i mudrosti, kao mi.“ (citat iz knjige) Ovaj kosmopolitski roman koji obrađuje, moglo bi se reći univerzalnu temu i problematiku savremenog doba, sasvim izvesno prepoznatljivu čitaocima širom Planete, kroz prizmu društveno-političikih kretanja u Turskoj u prošlom i početkom ovog veka, nam otvara vidike i podstiče bunt radi uspostavljanja sistema vrednosti u društvu u kome bi se čovek osećao zaštićenim, bezbednim i poštovanim. Pripovedajući o jednoj surovoj životnoj sudbini običnog čoveka i stradanjima cele porodice zbog nenadoknadivog gubitka koji su pretrpeli, autorka rasvetljava širi kontekst i uzročno-posledičnu vezu društvenih okolnosti u kojima su ljudski životi obezvređeni, sistem vrednosti urušen, moral poljuljan gde se klima u društvu kreće ka onoj narodnoj homo homini lupus est. Proživljavajući ličnu tragediju glavna junakinja proživljava tragediju celog naroda i u kontemplativnom smislu se izjednačava sa njim. Slojevitost romana se očituje u načinu pripovedanja koje nije šturo opisivanje događaja i likova već duboka filozofska i psihološka analiza unutrašnje borbe sa kojom se suočava čovek u teškim sudbinskim trenucima kada počinje da uočava širu perspektivu društveno-istorijskih okolnosti i kretanja. Roman obiluje simbolikom, koju je često veoma teško preneti čitaocu čiji maternji jezik nije turski, jer autorka u opisima koristi igre reči i homonime koji nemaju uvek adekvatan pandan u drugim jezicima. Imena svih likova u romanu su pažljivo birana, svako od njih nosi simbolične odlike te ličnosti i njenog karaktera pa tako ime glavne junakinje, Nihan ima značenje tajanstven, skriven, dok anagram njenog imena (Nahin) koje je sama sebi nadenula, potiče iz persijskog jezika i mogao bi se prevesti kao kandža. Njena sestra, koja je ubijena u dvadesetoj godini i predstavlja centralnu figuru romana, nosi ime Asuman, koje je takođe persijskog porekla i simbolizuje nebo ili nebeski svod. Naročita metafora uočljiva je na mestu gde autorka objašnjava poreklo i nastanak zvuka jutarnjeg ezana (poziva na molitvu) koji kako kaže ’…odjekuje u sabâ tonalitetu…’ pri čemu se ne sme ispustiti iz vida da je upravo njeno ime Saba. Ovo jedinstveno štivo prožeto fantastičnim literarnim bojama podstiče na zapažanje neverovatnih sličnosti u društvenim tokovima u različitim sredinama kao i u pristupu rešavanju problema proisteklih iz tih tokova, bez obzira na istorijske, kulturološke i verske razlike iz čega neminovno proizilazi povlačenje paralela između apsurdnih situacija u kojima se može naći svaki pojedinac u bilo kojoj društvenoj zajednici i njegovom naporu, ali često i nemoći da ovaj svet učini boljim mestom za život. Ili kako bi Altinsaj slikovito rekla: „Svako ima svoj bunar u koji sam pada.“
Svetlana Mišić

Dan u martu

840.00рсд

Dan 15. mart krucijalan je za oba glavna junaka ovog romana, Sašu, dvadesettrogodišnju balerinu u Minhenu i njenog oca u Beogradu. Saša rešava da se oslobodi unutrašnjih pritisaka, bojazni od osude okoline, strepnji od reakcija roditelja zbog svojih postupaka. Nežna i duboko empatična, preispituje sebe i svoj odnos sa ocem koji svoje poslednje dane provodi na onkološkom odeljenju bolnice u Beogradu, gde svodi životne račune sa svojim ocem, suprugom, kolegama, najviše se baveći odnosom sa ćerkom jedinicom. Njihova nikada glasno iskazana ljubav i suštinska povezanost u katarzičnom finalu romana dobijaju razrešenje u vidu međusobnog oprosta za sve životne nesporazume, sumnje i nerazumevanja. Iako autor iza sebe ima tek dva romana, Dan u martu odaje daleko iskusnijeg, zrelog pisca koji besprekorno vodi radnju, ume fino da iznijansira kako glavne tako i sporedne likove, ne bežeći od ovako delikatne teme već neprestano boravi u njenom središtu. Čitljivo, hrabro, dobro napisano.

Zvonko Karanović

Čovek-Tigar i Mister Čarls

1,120.00рсд

Izuzetno književno ostvarenje koje je ovenčano nemalom nagradom  OCEANOS  za najbolje delo na portugalskom jeziku objavljeno u 2023. godini. Fiktivnu radnju pisac temelji na činjenici da je mladi Čarls Darvin kratko vreme boravio na Zelenortskim ostrvima, gde je, istražujući ondašnju floru i faunu, nabasao na crnca sa velikim belim flekama na koži.

Kroz njihovo prijateljstvo, pisac nam slika bogat i pomalo raskalašan život dvora i višeg društva iz koga nam dolazi jedan junak, čemu suprotstavlja bol i patnju, sumnje i predrasude života domorodaca Brazila i Zelenortskih ostrva, odakle nam stiže drugi.

Ipak, obe sudbine nose sopstvene tajne, strahove i razočarenja, koje nam autor na kraju romana maestralno prepliće sa istorijskim činjenicama.

Neponovljivo

780.00рсд

Zoran Ćirić je veliki jer njegove priče uvek direktno govore o onome šta ljudi osećaju u stvarnom životu za koji podjednako slute da im pripada i da im ne pripada. Kod njega nema poricanja, niti nagodbe, a kamoli propovedi; on ne smatra da je biti beskompromisan ili buntovan nekakva velika stvar. I najveći otpadnici/odmetnici osećaju isto što i obični ljudi. Jer se kod Zorana Ćirića uvek nešto dešava što te natera da se setiš od čega si napravljen. Nasilje. Neprijateljski seks. Razjarena frustracija. Komični bes, tragični bes, nadrealni bes, lirski bes – ali uvek čisti bes. Mučne a providne misterije. Čekati u podzemnoj ili izaći na ulicu ali ostaviti novčanik kod kuće. Nositi čelični donji veš. Izbegavati mračna mesta koja šire asfaltiranu tišinu. Zaobilaziti usamljenike koji ne hodaju kako bi trebalo. I zaboraviti na sve dobre savete kao i na sopstveni recept koji kaže šta učiniti da sve bude u redu…

Tiranin Banderas

1,180.00рсд

Kultno delo jednog od najznačajnijih španskih pisaca XX veka, koje predstavlja klicu iz koje je kasnije nikao najznačajniji pravac razvoja latinoameričke književnosti uopšte. Ovo je prvi roman o diktaturi, kasnije toliko prisutnoj u Latinskoj Americi, roman koji je postao direktna inspiracija i Markesu za njegovu „Jesen patrijarha“ i Bastosu za „Ja, vrhovni“.

Valje-Inklan nam na njemu svojstven način, uz obilje lokalizama i uz pomoć specifičnog narativa, dočarava svu bahatost, drskost, glupost i surovost diktatora koji je prigrabio ne samo civilnu već i svešteničku, vojnu i sudsku vlast. Nešto što nam možda zvuči poznato.

Hladne noći detinjstva

610.00рсд

Knjiga Hladne noći detinjstva  je autobiografski, psihološki roman Tezer Ozlu iz 1980. godine koji u fragmentima prikazuje njeno detinjstvo, mladost i prve godine zrelog života, obeležene traumama, neskladnim porodičnim odnosima i iskustvima u psihijatrijskoj bolnici. Smatra se jednim od ključnih dela turske književnosti koja se bave temom usamljenosti i otuđenja. Kroz unutrašnje monologe i tok svesti poetskim narativom čitacu otvara intimni, skriveni svet pojedinca. Upravo zbog takvog stila u svom književnom opusu Ozlu je prozvana „melanholičnom princezom“ turske književnosti i svrstana među najznačajnije turske književnice druge polovine XX veka.

***

Autorka otvara univerzalna pitanja o slobodi, osećaju nepripadanja i potrazi za smislom, o teretu ženskog identiteta u društvu i borbi sa unutrašnjim konfliktima uz stalno prisustvo mentalne patnje. Oslanjajući se u pripovedanju izrazito lirskog prizvuka na stvarne događaje iz svog života, sećanja i lične refleksije, ona gradi most između autobiografije i fikcije.

1 2 3 6