• 0 Items - 0.00рсд
    • No products in the cart.

Knjižara

PRISLUŠKIVANJE

765.00рсд

„Ratni roman kakav srpska književnost do sada nije imala!“

Vasa Pavković

Kada kažem da Magični piše svetsku prozu (ovog puta bez prefiksa tzv.), onda to može biti i vrednosna kategorija – mada nisam pozvan da se o takvim stvarima izjašnjavam – no sve to je opis njegovog duhovnog uporišta: ne Niš kontra centru, nego Niš kao centar, kao svet, kao monada, kao zaokruženi univerzum koji nije ni dobar ni loš, nego je samo takav kakav jeste, jer drugog (sveta) i nema.(…) Magični je zapravo nedodirljiv jer je, stavivši Niš u centar, samim tim činom stvorio jedan mitski predeo sa kojim provincijalci ne bi znali šta da počnu čak i da se vrati praksa utvrđivanja idejne štetnosti one literature koja loše utiče na mladež, odvlačeći je od učenja u razbludni rokenrol i u kandže pornografije.(…) Isto tako: ma koliko bilo onih koji se danas i ovde iz petnih žila trude da napišu nekakvu „postmodernističku prozu“, tretirajući kompjuter kao mašinu za drndanje vune što je takođe provincijska emanacija, prva knjiga koja s pravom može da ponese epitet srpskog postmodernističkog romana jeste Ćirino „Prisluškivanje“, knjiga o poslednjem ratu. U „Prisluškivanju“ rat je ono što je zbilja bio: bembanje. Možda je Ćira Magični donekle kriv što je tokom bombardovanja Niš najviše stradao jer je, pročitavši njegove knjige, Džejmi Šej pomislio da je on (Niš-Nišvil) sada glavni grad Srbije. Ali, i to mu se mora oprostiti (Ćiri, ne Šeju): zahvaljujući „Prisluškivanju“ većina budućih knjiga o poslednjem ratu – koje se, slutim, pišu sve u šesna(j)est – postaje unapred nepotrebna, pa bilo da se radi o onima koje će poroditi provincijski patriotizam ili onima koje su mondijalistički provincijalne.

Bogdan Tirnanić (Politika, 2000)

ISBN-978-86-89159-60-8

Bekstvo

1,000.00рсд

Jedne od takvih petrogradskih noći, kada su zvezde ludovale pod suknjama veselih balerina, lažni grof se nagnuo prema Aleksandrovom uvu. Sluteći da Evropa klizi samouništenju, iza koga slede sveće i suze, predložio je poslovni poduhvat koji bi njih dvojica mogli zajednički da izvedu. U tome bi svi dobro prošli: i država Srbija, njen budući suveren i njegov novi prijatelj. “Grof” Zanov! Za susednim stolom, Dragutinović – prerušen u kozačkog atamana – stavio je šaku na uvo ne bi li čuo šta će Zanov da predloži. A ovaj je predložio plantažu voštanih palmi, koje rastu u Kolumbiji i daju visoke prinose voska.

“Šta da radim sa tolikim voskom?” Čudio se iznenađeni srpski princ, u tim godinama više zainteresovan za baletsku umetnost i devojačke špage u krevetu nego za poslovne poduhvate.
“Da prodaješ sveće”, odgovorio je navodni bugarski grof. “Šuška se o nekom velikom ratu zbog kojeg će takva roba postati deficitarna. Milioni voštanica, zapaljenih mrtvima širom Evrope, doneće zaradu kakvu ne donosi ni jedan drugi posao.“
(Iz priče „Plantaža voštanih palmi“)
Ovu knjigu možete kupiti po sniženoj ceni u paketu 

Slivnik

765.00рсд

Slivnik nije roman. To je dijagnoza.
To je ogledalo koje ne laže.
To je poslednji udarac u stomak pre nego što se onesvestiš od smeha i gađenja.I da, završetak je savršen.
Magični cepa traku – cepa film, cepa fikciju, cepa sebe.
A čitalac ostaje sam, u mraku, sa ukusom krvi i benzina u ustima.
Ovo je književnost koja ne mazi. Ne oprašta. Ne zaboravlja.
I upravo zato – neće biti zaboravljena. “

Vujica Rešin Tucić

Hladne noći detinjstva

610.00рсд

Knjiga Hladne noći detinjstva  je autobiografski, psihološki roman Tezer Ozlu iz 1980. godine koji u fragmentima prikazuje njeno detinjstvo, mladost i prve godine zrelog života, obeležene traumama, neskladnim porodičnim odnosima i iskustvima u psihijatrijskoj bolnici. Smatra se jednim od ključnih dela turske književnosti koja se bave temom usamljenosti i otuđenja. Kroz unutrašnje monologe i tok svesti poetskim narativom čitacu otvara intimni, skriveni svet pojedinca. Upravo zbog takvog stila u svom književnom opusu Ozlu je prozvana „melanholičnom princezom“ turske književnosti i svrstana među najznačajnije turske književnice druge polovine XX veka.

***

Autorka otvara univerzalna pitanja o slobodi, osećaju nepripadanja i potrazi za smislom, o teretu ženskog identiteta u društvu i borbi sa unutrašnjim konfliktima uz stalno prisustvo mentalne patnje. Oslanjajući se u pripovedanju izrazito lirskog prizvuka na stvarne događaje iz svog života, sećanja i lične refleksije, ona gradi most između autobiografije i fikcije.

Adrenohrom

1,300.00рсд

U svetu u kome je ljudski strah postao najprofitabilnija valuta, a adrenalinski užas roba na crnom tržištu, Adrenohrom razotkriva mračnu simbiozu moći, tehnologije i ljudske patnje. Roman istražuje globalnu mrežu elita, krijumčara i digitalnih voajera koji koriste supstancu proizvedenu iz adrenalina žrtava — stvarajući kultnu drogu koja navodno donosi mladost, moć i euforičnu besmrtnost.

U tom podzemlju susreću se dva nesvakidašnja protagonista: Dante Antoneli, misteriozni naslednik evropske industrijske dinastije, i Furija, briljantna balkanska hakerka i anonimni osvetnik. Svako od njih nosi sopstvenu traumu i zavet: Dante čuva poslednju želju svoje bake, dato obećanje na umoru da će stati na put zlu, dok Furija, vođena ličnim gubitkom i nemilosrdnim moralnim kodom, ruši mreže trgovine ljudima i sistemskog nasilja.

Njihove misije se ukrštaju kada Teo, mladi jutjuber iz Hrvatske, u potrazi za slavom, nesvesno razotkrije jezivi ilegalni rijaliti „Arena adrenalina“, u kome se živi i umire dok odabrana publika to posmatra uživo.

Adrenohrom je napeti međunarodni triler koji kombinuje elemente cyber-noira, psihološke drame i distopijskog realizma. Pitanja koja otvara su brojna: opasnosti koje vrebaju mlade prilikom korišćenja interneta, stvaranja i realizovanja “izazova”, kuda ih sve može odvesti želja za “lajkovima”, popularnošću i lakom zaradom, te na kraju krajeva, koliko daleko ljudska civilizacija može otići kada nestane empatije?

Roman je namenjen čitaocima trilera u rangu sa delima Donata Karizija, Larsa Keplera i Jo Nesbea, kao i ljubiteljima savremenih tehnoloških i konspirativnih narativa. Priča je snažno vizuelna, veoma prilagođena mlađoj publici, bez teških” misli, napisana tako da drži pažnju i brzo se čita, dakle potpuno u skladu sa savremenim tendencijama kratke koncentracije mladih prema sadržajima, upravo sa željom da im se pažnja prevuče sa mobulnih telefona i ostalih digitalnih urađaja, na knjigu.

Ovu knjigu možete kupiti po sniženoj ceni u paketu 

Pas na mom putu

935.00рсд

Novi roman Izabele Figeiredo, kome je nadenut sugestivan ali opravdan naslov Pas na mom putu, priča nam priče o čoveku i ženi koji pate od velike pošasti savremenog doba – usamljenosti. U njihovom slučaju, usamljenost je odgovor na silovite udarce kojima je život nasrnuo na njih. Savremena društva žive na nasilju. Ali, postoje i oni, kao što je slučaj sa Žozeom Virijatom i njegovom tajanstvenom komšinicom Beatriš, koju svi poznaju pod nadimkom Fatalna. Kakav ishod dobijamo kada združimo dve usamljenosti? Upravo to pitanje autorka želi da postavi, ostavljajući odgovor na volju svakom čitaocu. Pomoć stiže sa neočekivane strane – od jednog psa.

Kreatvno čitanje
Dr Anamarija Marinović

Dodjoš

935.00рсд

Oružani ustanak, toliko puta najavljivan, mogao je da uspe samo ako se sa mesta predsednika Republike ukloni čovek koji je stalno podmetao klipove i koji je računao na brojne i verne prijatelje među generalima koji su se nešto kasnije pretvorili u pobunjenike. Upravo taj prevrat je bio olakšan i još više je pretio onog dana kad je na čelo države postavljen bivši ministar rata koji je smatran za neprijatelja vojske, toliko oslabljene da odbije napade budućih ustanika koji su bili sposobni da istog časa naude svim interesima i legitimnim ambicijama oficira.

(…)

Ni ne uzimajući ovde u obzir tešku situaciju koju su u Madridu izazvali rečeni štrajkovi, vlada se iz dana u dan pokazivala sve manje sposobnom da održi javni red. Na selu su se umnožili napadi revolucionarnih elemenata protiv desnice, zemljoposednika i radikala, uopšteno rečeno, protiv svih poslodavaca. Otimana je zemlja, neprijatelji su premlaćivani, napadani su svi protivnici, označavani kao „fašisti”.

1 2 6