701.00рсд
Lutajuća dama
Uvodni roman možda i ključne trilogije (“Rasa”) španskog klasika Pija Barohe, Lutajuća dama, polazi od stvarnog događaja, anarhističkog atentata na kralja Alfonsa XIII i kraljicu Viktoriju u Madridu 1906, koje je bomba poštedela za razliku od dvadeset pet žrtava i nekoliko desetina ranjenih. Budući da je anarhista poznanik glavnih junaka romana, lekara Arasila i njegove kćerke Marije, da se posle atentata skrio u njihovom stanu i da se sumnja na njihovo učešće u pripremanju pokušaja regicida, oni nastoju da napuste državu i pređu u Portugaliju. U tradiciji španskog pikarskog romana, na uzbudljivom i nezgodama bogatom putovanju sreću brojne “oriđinale”, od kojih će im neki pomoći a drugi odmoći. Ispripovedan pitko, ironično i duhovito, roman Lutajuća dama ukazuje na to zašto je Ernest Hemingvej lično rekao autoru: “Dao bih svoju Nobelovu nagradu da mogu da pišem kao Vi.”
Igor Marojević
Broj strana: 209
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Meet The Author
Nijedan proizvod ne odgovara izabranim kriterijumima.
Related products
Prevodiočeva verenica
590.00рсдNad papirima rasutim u velikom metežu vidim kovertu sa svojim imenom, već sam bio zaboravio na nju, da, pristigla je juče, od Valida, mog izdavača, tog krvopije, šta li hoće taj krmak kada me poziva u svoju kancelariju, otići ću tamo popodne, čak ni šešir nemam da se dostojno predstavim, nosim stari kišobran a on to možda ni ne primećuje, taj pacov retko obraća pažnju na takve stvari, tip i dalje živi u prošlom veku, ima bankarski račun pun do krova, njegova čekovna knjižica ima listova koliko i Biblija, ali štedi koliko može, kladim se da ni ne ruča samo da bi uštedeo, taj debeli stršljen morao bi bolje da mi plaća, smatra sebe velikim gospodinom jer ima pola tuceta dobrih knjiga, na kraju krajeva, šta mi preostaje nego da odem, nije to mnogo posla, mnogo mi duguju, ali malo plaćaju, dođavola sa svim tim, dođe mi da pocepam pismo; sve u svemu, znam da ću otići tamo.
Broj strana: 120
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Daleka zvezda
865.00рсдKo je onda bio tamo? Bibijano ne zna. Jedino što je u tom trenutku možda znao bilo je da želi da ode, da se oprosti od Ruis-Tagla i da se više nikad ne vrati u taj goli i krvavi stan. Tim rečima. Mada, tako kako ga opisuje, teško da je stan mogao da bude besprekornije sređen: čistih zidova, knjiga složenih u metalnu policu, fotelja pokrivenih sa dva južnjačka ponča. Na drvenoj klupici bila je Ruis-Taglova lajka, koju je jednog popodneva iskoristio da nas privoli da napravi fotografije svih članova radionice. Kuhinja, koju je Bibijano video kroz pritvorena vrata, izgledala je normalno, ništa od gomila prljavog posuđa svojstvenih kući studenta-samca…
Broj strana: 147
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Ne smaraj
678.00рсд– U ovu gimnaziju đaci ne dolaze da bi učili. Tek smo počeli školsku godinu i četiri profesora već su dala otkaz. Onaj koji je izdržao najduže, izdržao je tri dana. Bilo vas je dvojica koji ste danas tražili posao, ali drugi je bio mlađi, tek diplomirao. Ti mi se više dopadaš, uostalom više će te poštovati jer si ćelav. Ako možeš, počni već sad. Da te povedem u učionicu?
Broj strana: 186
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Autobiografija generala Franka
1,683.00рсдI posle više od 80 godina od svog završetka, kod nas je Španski građanski rat, u kojem su se borili brojni srpski i jugoslovenski komunisti, poznat jedino u osnovnim crtama. Međutim, da u njemu nije – uz pomoć vojski Hitlera i Musolinija – trijumfovala desnica, najverovatnije ne bi bilo Drugog svetskog rata. Ko želi da se uputi u događaje praktično ključne bojne XX veka, teško može naći prikladniju knjigu od Autobiografije generala Franka Manuela Vaskesa Montalbana. Iako za dobru prozu ne važi da služi pružanju informacija nego kreacije, autor na vrlo originalan način uspeva da sjedini oba ta postupka kroz nepredvidljiv dijalog pripovedača sa naslovnim fikcionalizovanim diktatorom, i tako čitaocu podastre sve užase Španskog građanskog rata i diktature jednog od najzagonetnijih evropskih političara XX veka.
Broj strana: 670
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Kako sam služio Žilu Visenteu
750.00рсдPred nama je četvrti napisan a treći na srpskom jeziku objavljen roman Žoaa Reiša, mladog portugalskog pisca, jednog od nosilaca novog narativa portugalske savremene književnosti. Uz, sada već i našoj publici, prepoznatljiv smisao za humor, sarkzam i burlesku, Reiš u ovoj knjizi ide korak dalje u odnosu na prethodne romane, oplemenjujući svoj stil elementima epistolarnog i pikarskog romana ali i uvodeći po prvi put u svoja dela istorijsku ličnost. Reč je o najvećem portugalskom dramaturgu i pesniku XV i XVI veka, Žilu Visenteu, oko čijeg lika se plete mnoštvo dogodovšina koje nam u prvom licu pripoveda njegov sluga (za razliku od gospodara, fiktivni lik), Anrike. Reiš je, u konačnom finalu romana, iskoristio brojne nepoznanice vezane za život Žila Visentea, (između ostalog i nejasne činjenice vezane za tačnu godinu i mesto njegove smrti), napravivši fiktivnu (ali ne i nemoguću) verziju Visenteovog konačnog časa. A dotle čitalac dolazi prolazeći kroz pravi lavirint živopisnih prostora, od lisabonskih pijaca i trgova, do osiromašenih kućeraka, krčmi i berbernica, probijajući se kroz mozaik likova i njihovih dijaloga koji su neretko ništa drugo do inteligentno nadmudrivanje.
Prateći autorov put trasiran njegovim pretohodnim romanima, PREVODIOČEVA VERENICA i RAZARANJE TIŠINE (oba u izdanju MAGNUSA, u okviru edicije RIO MAGNUS, u prevodu Jelene Žugić), ovde smo svedoci Reišovog književnog sazrevanja i novog izazova koji je sebi nametnuo – da, jezikom specifičnim za opisasnu epohu, otvoreno zapleše sa književnom veličinom kakav je bio Žil Visente, istovremeno se poigravajući ali i slaveći njegovo delo.