690.00рсд
Smrt ima ime
Istinita, zapanjujuća i iskrena ispovest možda i najvećeg svetskog profesionalnog ubice novijeg doba, čoveka koji je baveći se tim poslom izvršio, kako je uredno beležio, 492 naručena ubistva, jedno po jedno. Žulio Santana je svoju životnu priču poverio jednom od vodećih istraživačkih novinara u Brazilu, Klesteru Kavalkantiju, koji ju je pretočio u ovu knjigu.
Santana je prvi posao obavio početkom sedamdesetih godina prošlog veka, u džunglama Amazona, da bi narednih trideset i pet godina došao skoro do cifre od 500 žrtava koje nosi na duši. Ne napuštajući rodni Brazil, Žulio je zahvaljujući korupciji koja je vladala pre svega u policiji, vojsci i među lokalnim moćnicima, uspeo da izbegne zatvor u kome je za svo to vreme proveo manje od 24 sata.
U svojoj 52 godini, ovaj plaćenik, ogrnut strogim katoličkim vaspitanjem, plašljiv pred Bogom, je obavio svoj poslednji posao. U jednom intervjuu iz 2019. Santana (koji je tada imao 64 godine) je rekao da je , s jedne strane, veoma zadovoljan ovom knjigom i načinom na koji je Kavalkanti preneo njegovu priču ali je poprilično razočaran igranim filmom o njemu, u kome se, kako kaže, veliča njegova profesija.
Broj strana: 230
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Upoznajte autora
Možda ti se dopadne i ovo…
Momci iz Majamija
1,120.00рсдGrupa razočaranih američkih dobrovoljaca – uključujući i budućeg provalnika u „Votergejt“ Frenka Fjorinija i novinara Aleksa Rorka, čiji je nestanak 1963. i dalje nerešen – okrenula je svoju odanost naglavačke i pridružila se kubanskim izbeglicama, agentima CIA-e i raznim pustolovima i „psima rata“ koji su dospeli u Majami, spremni da se bore protiv Kastrovog režima svim raspoloživim sredstvima. Ovi likovi koje su pokretali motivi koji su im bili važniji od života, izazvali su pravu pustoš širom Kariba, a njihove aktivnosti su dosezale čak i do ubistva predsednika Kenedija, te neuspele invazije na Haiti kojim je tada vedrio „Papa Dok“ Duvalije, ali i pada Ričarda Niksona.
„Hladni rat“ je stigao u Majami i stvari više nikada neće biti iste.
Kristofer Oten
Magični geto
650.00рсдĆirić je akrobata. Bez zaštitne maske. Pleše na gitarskoj žici razapetoj iznad glava zgranute publike. On je hrabar, neustrašiv. Žonglira rečima. Grebe ih krvavom trzalicom po pergamentu napravljenom od sopstvene kože.
Dok svet tone u farisejstvo, Magični piše o rok muzici. Uzaludan posao, neko bi rekao. Netačno! Sudbina umetnika – u svetu opsednutom novcem i slavom – razotkriva se u tekstovima o Reju Dejvisu, Ediju Hintonu, Majklu Hedu, Džinu Klarku i drugim znanim i neznanim rok herojima.
Žikica Simić
Tuđi san
700.00рсдGlavni junak ovog romana o unutrašnjoj strani emigracije, Bogdan, usamljenik je koji neuspešno pokušava da se odseli iz samog sebe. Pristigavši u SAD iz Srbije gradi novi identitet, ali ga sustižu repovi prošlosti. Okruženje migranata sa Kube, iz Srbije i Kine, u život glavnog junaka donosi u isto vreme mračne, vesele i groteskne likove. U lažnom braku sa Milagros Dijas, Amerikankom kubanskog porekla, proživljava svoje dane čuda u čekanju radne i boravišne dozvole…
Broj strana: 169
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Tropska Bavarska
1,310.00рсдOva knjiga nije roman. Napisala sam ovu priču na osnovu godina istraživanja zvaničnih dokumenata, kao što su policijske istrage i dosije Federalne policije. Takođe sam pronašla stotinu pisama koje je Mengele napisao ili primio, a koja su zaplenjena u porodičnom domu Liselot i Volframa Bozert, ali su kasnije zaboravljena u haosu arhive Muzeja Federalne policije u Braziliji. Povremeno sam pretraživala časopise, novine i televizijske vesti kako bih shvatila šta su sve svedoci i ostali likovi u ovoj priči hteli da nam kažu. Obavila sam i mnogobrojne intervjue, između ostalog i sa ljudima koji su poznavali Mengelea u Brazilu, lekarima iz ekipe koja je identifikovala njegov skelet, preživelima iz Aušvica, istražiteljima u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi, čak i sa tajnim agentom Mosada Rafi Eitanom, koji mi je u svojoj 90. godini dao jedan od svojih poslednjih intervjua, isključivo za ovu knjigu. U njegovoj kancelariji u Tel Avivu, gde smo direktno razgovarali jednog sunčanog popodneva, otkrio mi je kako je u Brazilu skoro došao do Mengelea i kako je Mosad odabrao brazilskog agenta za ovu misiju. Upitala sam ga kako to da niko nikad nije o tome pričao?
Povezani proizvodi
Čovek-Tigar i Mister Čarls
1,120.00рсдIzuzetno književno ostvarenje koje je ovenčano nemalom nagradom OCEANOS za najbolje delo na portugalskom jeziku objavljeno u 2023. godini. Fiktivnu radnju pisac temelji na činjenici da je mladi Čarls Darvin kratko vreme boravio na Zelenortskim ostrvima, gde je, istražujući ondašnju floru i faunu, nabasao na crnca sa velikim belim flekama na koži.
Kroz njihovo prijateljstvo, pisac nam slika bogat i pomalo raskalašan život dvora i višeg društva iz koga nam dolazi jedan junak, čemu suprotstavlja bol i patnju, sumnje i predrasude života domorodaca Brazila i Zelenortskih ostrva, odakle nam stiže drugi.
Ipak, obe sudbine nose sopstvene tajne, strahove i razočarenja, koje nam autor na kraju romana maestralno prepliće sa istorijskim činjenicama.
Pas na mom putu
935.00рсдNovi roman Izabele Figeiredo, kome je nadenut sugestivan ali opravdan naslov Pas na mom putu, priča nam priče o čoveku i ženi koji pate od velike pošasti savremenog doba – usamljenosti. U njihovom slučaju, usamljenost je odgovor na silovite udarce kojima je život nasrnuo na njih. Savremena društva žive na nasilju. Ali, postoje i oni, kao što je slučaj sa Žozeom Virijatom i njegovom tajanstvenom komšinicom Beatriš, koju svi poznaju pod nadimkom Fatalna. Kakav ishod dobijamo kada združimo dve usamljenosti? Upravo to pitanje autorka želi da postavi, ostavljajući odgovor na volju svakom čitaocu. Pomoć stiže sa neočekivane strane – od jednog psa.
Kreatvno čitanje
Dr Anamarija Marinović
Prustparačke priče
750.00рсдOdvažan, drzak i neverovatno obrazovan, autor sebi dozvoljava sve ili skoro sve. Ovaj postupak, koji kombinuje britkost, političku angažovanost i maštu, omogućava pristup vrhunskoj istini koju sebi može da dozvoli samo velika književnost.
Fabris Lardro, „Transfuge”
Svi „plemeniti“ žanrovi ovde su deformisani, preispitani i, u neku ruku, razoreni.
Patrik Bomon „La Gazette Nord-Pas de Calais”
Potpuno bez kompleksa, đavolski after-pop, delo Huana-Kantavelje označava smrt fikcije onakve kako smo je oduvek zamišljali.
Maksens Gružije, „Daily ELLE ”
Broj strana: 74
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Žrtvovane dame
1,650.00рсдKrimić kakav nikada niste čitali: zbog teme žrtvovanih dama koje završavaju u javnim kućama, zbog toga što se teška tema čita sa lakoćom usled iskupljujućeg humora meksičkog pisca, neobičnih ljubavnih priča kakve nastaju i u najsloženijim okolnostima i jednako maštovite strukture u kojoj se svaka upotrebljena reč i svaki motiv pravdaju i koriste do kraja, redosledom koji niko ne može da predvidi.
Ovaj roman ne pripada ni policijskom žanru ni „crnom romanu“. Pisac ne želi da plete radnju oko zločina, već je njegov cilj da prenese dijaloge i scenografiju na osnovu svedočenja i novinskih članaka koji su objavljeni po otkriću zlodela koja su počinjena. Ali je nemoguće otrgnuti se ironiji ako pogledamo imena glavnih junaka. Ko bi mogao da pomisli da su žene koje se zovu Arhanđela i Serafina u stanju da počine takve strahote? Ali pisac se tu ne zaustavlja: jedan od bordela koji je u vlasništvu pomenutih sestara se zove Lepi Meksiko, krajnje sarkastičan naziv za jednu zemlju prepunu nasilja.
(El Pais, Madrid)
„Ljudi se smeju stvarima koje uopšte nisu smešne. U ovom romanu, na primer, postoji niz situacija koje čitaoce teraju na smeh. Recimo, kad neko misli da može vrelom peglom da izleči nekoga, to može biti smešno, ali je situacija zapravo grozna, jer se tu radi o ubistvu.“
(Horhe Ibarguengoitija, intervju za časopis Vuelta – objavljen 1985.)
Broj strana: 176
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Hladna strana jastuka
890.00рсдRadi se o tome da izaberemo da ne igramo. Ako se partija odigrava u uslovima gde je jedna od strana unapred osuđena, nek onda ta strana ne igra. Ne igraj, čekaj i radi da dođe momenat kad ćeš moći da igraš bar s jednakim brojem karata kao tvoj protivnik.
Sa hladne strane jastuka odlažemo snove koji se ne mogu ispuniti. Snovi Filipa Hula, američkog diplomate i Laure Baij, Kubanke zaposlene kao poreski savetnik, dok su oboje zapravo špijuni svojih zemalja, se u velikoj meri podudaraju: oboje žude da budu voljeni i da utiču na svetska dešavanja. Sa tople strane jastuka oni dele tu svoju potrebu da budu voljeni, da dodiruju i budu dodirnuti. Sa one druge, hladne, ostaje smrt i okrutnost stvarnosti u kojoj ovaj nesuđeni par neće uspeti da ostvari svoju romansu.
Editorial Anagrama
Ko od nas nije u nemirnim, teškim, vrelim i nesigurnim noćima, koje živimo danas u ovom svetu punom stresa i nepravde, potražio svežinu hladne strane jastuka?
Rafael Konte
Špijunski roman o ljubavi koja nije smela da se desi. O usamljenosti i strasti, o revoluciji i njenoj deci, o Kubi i Madridu. Briljiantan narativ Belen Gopegi koja čitaoca kroz priču vodi krivudavom stazom izmešu likova i događaja, ne dopuštajući mu da predahne sve do konačnog raspleta.
Rio Magnus
Broj strana: 231
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Španska revolucija iz ugla jedne republikanke
935.00рсдOružani ustanak, toliko puta najavljivan, mogao je da uspe samo ako se sa mesta predsednika Republike ukloni čovek koji je stalno podmetao klipove i koji je računao na brojne i verne prijatelje među generalima koji su se nešto kasnije pretvorili u pobunjenike. Upravo taj prevrat je bio olakšan i još više je pretio onog dana kad je na čelo države postavljen bivši ministar rata koji je smatran za neprijatelja vojske, toliko oslabljene da odbije napade budućih ustanika koji su bili sposobni da istog časa naude svim interesima i legitimnim ambicijama oficira.
(…)
Ni ne uzimajući ovde u obzir tešku situaciju koju su u Madridu izazvali rečeni štrajkovi, vlada se iz dana u dan pokazivala sve manje sposobnom da održi javni red. Na selu su se umnožili napadi revolucionarnih elemenata protiv desnice, zemljoposednika i radikala, uopšteno rečeno, protiv svih poslodavaca. Otimana je zemlja, neprijatelji su premlaćivani, napadani su svi protivnici, označavani kao „fašisti”.
Dodjoš 