• 0 Items - 0.00рсд
    • No products in the cart.

Rio Magnus knjižara

Smrt ima ime

655.00рсд

Istinita, zapanjujuća i iskrena ispovest možda i najvećeg svetskog profesionalnog ubice novijeg doba, čoveka koji je baveći se tim poslom izvršio, kako je uredno beležio, 492 naručena ubistva, jedno po jedno. Žulio Santana je svoju životnu priču poverio jednom od vodećih istraživačkih novinara u Brazilu, Klesteru Kavalkantiju, koji ju je pretočio u ovu knjigu.

Santana je prvi posao obavio početkom sedamdesetih godina prošlog veka, u džunglama Amazona, da bi narednih trideset i pet godina došao skoro do cifre od 500 žrtava koje nosi na duši. Ne napuštajući rodni Brazil, Žulio je zahvaljujući korupciji koja je vladala pre svega u policiji, vojsci i među lokalnim moćnicima, uspeo da izbegne zatvor u kome je za svo to vreme proveo manje od 24 sata.

U svojoj 52 godini, ovaj plaćenik, ogrnut strogim katoličkim vaspitanjem, plašljiv pred Bogom, je obavio svoj poslednji posao. U jednom intervjuu iz 2019. Santana (koji je tada imao 64 godine) je rekao da je , s jedne strane, veoma zadovoljan ovom knjigom i načinom na koji je Kavalkanti preneo njegovu priču ali je poprilično razočaran igranim filmom o njemu, u kome se, kako kaže, veliča njegova profesija.

Broj strana: 230
Pismo: Latinica
Povez: Mek

Sin hiljadu ljudi

655.00рсд

Iako je u Maevom delu žensko prisustvo bitno, razjašnjeno i neophodno, u patrijarhalnoj tradiciji to nije tako. San o Bogu Ocu koji sâm stvara ljudsko muško stvorenje jednostavnim izgovaranjem božanske reči nad šakom gline, i koji potom stvara Evu iz jednog od njegovih rebara, opravdava jevrejsko-hrišćanske konvencije o pravima muškarca nad ženom, tvorca mužjaka nad stvorenom ženkom. Božanska muška moć se imitira kroz vekove: u hrišćanskom trojstvu, u alhemijskim ritualima koji rađaju homunkulusa (kako je kasnije tvrdio Geteov dr Faust), u kabalističkoj magiji koja daje život Golemu u Pragu XVIII veka, u delu doktora Frankenštajna koji čini da se rodi čudovište pribegavajući isključivo nauci, bez žene koja bi ga mogla začeti, a danas u elektronskom svetu koji omogućava stvaranje „dece” i virtuelnih prijatelja u imaginarnim porodičnim vezama Fejsbuka. Svim ovim patrijarhalnim fantazijama, Mae suprotstavlja još jednu plemenitiju i ostvarljiviju: fantaziju o „sinu hiljadu ljudi”, kako muškaraca tako i žena. Svi odgovaramo toj definiciji.

Alberto Mangel

Ne smaraj

678.00рсд

– U ovu gimnaziju đaci ne dolaze da bi učili. Tek smo počeli školsku godinu i četiri profesora već su dala otkaz. Onaj koji je izdržao najduže, izdržao je tri dana. Bilo vas je dvojica koji ste danas tražili posao, ali drugi je bio mlađi, tek diplomirao. Ti mi se više dopadaš, uostalom više će te poštovati jer si ćelav. Ako možeš, počni već sad. Da te povedem u učionicu?

Broj strana: 186
Pismo: Latinica
Povez: Mek

Lutajuća dama

701.00рсд

Uvodni roman možda i ključne trilogije (“Rasa”) španskog klasika Pija Barohe, Lutajuća dama, polazi od stvarnog događaja, anarhističkog atentata na kralja Alfonsa XIII i kraljicu Viktoriju u Madridu 1906, koje je bomba poštedela za razliku od dvadeset pet žrtava i nekoliko desetina ranjenih. Budući da je anarhista poznanik glavnih junaka romana, lekara Arasila i njegove kćerke Marije, da se posle atentata skrio u njihovom stanu i da se sumnja na njihovo učešće u pripremanju pokušaja regicida, oni nastoju da napuste državu i pređu u Portugaliju. U tradiciji španskog pikarskog romana, na uzbudljivom i nezgodama bogatom putovanju sreću brojne “oriđinale”, od kojih će im neki pomoći a drugi odmoći. Ispripovedan pitko, ironično i duhovito, roman Lutajuća dama ukazuje na to zašto je Ernest Hemingvej lično rekao autoru: “Dao bih svoju Nobelovu nagradu da mogu da pišem kao Vi.”

Igor Marojević

Broj strana: 209
Pismo: Latinica
Povez: Mek

Prustparačke priče

715.00рсд

Odvažan, drzak i neverovatno obrazovan, autor sebi dozvoljava sve ili skoro sve. Ovaj postupak, koji kombinuje britkost, političku angažovanost i maštu, omogućava pristup vrhunskoj istini koju sebi može da dozvoli samo velika književnost.
Fabris Lardro, „Transfuge”

Svi „plemeniti“ žanrovi ovde su deformisani, preispitani i, u neku ruku, razoreni.
Patrik Bomon „La Gazette Nord-Pas de Calais”

Potpuno bez kompleksa, đavolski after-pop, delo Huana-Kantavelje označava smrt fikcije onakve kako smo je oduvek zamišljali.
Maksens Gružije, „Daily ELLE ”

Broj strana: 74
Pismo: Latinica
Povez: Mek

Proteza

750.00рсд

Ne kaže se slučajno da je Martin u evropsku književnost uneo duh „tarantizma“ pre pojave samog Tarantina, o čemu možda ponajbolje svedoči roman Proteza, po čijim je motivima u Španiji snimljen i igrani film. Radnja je smeštena u Barselonu, krajem 70-tih godina prošlog veka, gde nam pisac, kroz ogoljene likove, na brutalan način pripoveda priču o osveti, bez ikakvog ulepšavanja i bez bilo kakve želje da bilo ko od glavnih likova bude iole simpatičan čitaocu. Naprotiv, on nam ih servira onakve kakvi jesu, to je to, želeli mi to da prihvatimo ili ne.

Kreativno čitanje, Knez Wracharsky

 

Pred nama je zasigurno najbolji „crni roman“ napisan na španskom jeziku. Ovo je priča o nasilju, o nerazumnom, neshvatljivom, iracionalnom nasilju, koje sjedinjuje dva čoveka u svojevrsno „krvno bratstvo“ koje samo krvlju može biti raskinuto.

Diario Público

Kako sam služio Žilu Visenteu

750.00рсд

Pred nama je četvrti napisan a treći na srpskom jeziku objavljen roman Žoaa Reiša, mladog portugalskog pisca, jednog od nosilaca novog narativa portugalske savremene književnosti. Uz, sada već i našoj publici, prepoznatljiv smisao za humor, sarkzam i burlesku, Reiš u ovoj knjizi ide korak dalje u odnosu na prethodne romane, oplemenjujući svoj stil elementima epistolarnog i pikarskog romana ali i uvodeći po prvi put u svoja dela istorijsku ličnost. Reč je o najvećem portugalskom dramaturgu i pesniku XV i XVI veka, Žilu Visenteu, oko čijeg lika se plete mnoštvo dogodovšina koje nam u prvom licu pripoveda njegov sluga (za razliku od gospodara, fiktivni lik), Anrike. Reiš je, u konačnom finalu romana, iskoristio brojne nepoznanice vezane za život Žila Visentea, (između ostalog i nejasne činjenice vezane za tačnu godinu i mesto njegove smrti), napravivši fiktivnu (ali ne i nemoguću) verziju Visenteovog konačnog časa. A dotle čitalac dolazi prolazeći kroz pravi lavirint živopisnih prostora, od lisabonskih pijaca i trgova, do osiromašenih kućeraka, krčmi i berbernica, probijajući se kroz mozaik likova i njihovih dijaloga koji su neretko ništa drugo do inteligentno nadmudrivanje.

Prateći autorov put trasiran njegovim pretohodnim romanima, PREVODIOČEVA VERENICA i RAZARANJE TIŠINE (oba u izdanju MAGNUSA, u okviru edicije RIO MAGNUS, u prevodu Jelene Žugić), ovde smo svedoci Reišovog književnog sazrevanja i novog izazova koji je sebi nametnuo – da, jezikom specifičnim za opisasnu epohu, otvoreno zapleše sa književnom veličinom kakav je bio Žil Visente, istovremeno se poigravajući ali i slaveći njegovo delo.

Žrtvovane dame

757.00рсд

Krimić kakav nikada niste čitali: zbog teme žrtvovanih dama koje završavaju u javnim kućama, zbog toga što se teška tema čita sa lakoćom usled iskupljujućeg humora meksičkog pisca, neobičnih ljubavnih priča kakve nastaju i u najsloženijim okolnostima i jednako maštovite strukture u kojoj se svaka upotrebljena reč i svaki motiv pravdaju i koriste do kraja, redosledom koji niko ne može da predvidi.

Ovaj roman ne pripada ni policijskom žanru ni „crnom romanu“. Pisac ne želi da plete radnju oko zločina, već je njegov cilj da prenese dijaloge i scenografiju na osnovu svedočenja i novinskih članaka koji su objavljeni po otkriću zlodela koja su počinjena. Ali je nemoguće otrgnuti se ironiji ako pogledamo imena glavnih junaka. Ko bi mogao da pomisli da su žene koje se zovu Arhanđela i Serafina u stanju da počine takve strahote? Ali pisac se tu ne zaustavlja: jedan od bordela koji je u vlasništvu pomenutih sestara se zove Lepi Meksiko, krajnje sarkastičan naziv za jednu zemlju prepunu nasilja.
(El Pais, Madrid)

„Ljudi se smeju stvarima koje uopšte nisu smešne. U ovom romanu, na primer, postoji niz situacija koje čitaoce teraju na smeh. Recimo, kad neko misli da može vrelom peglom da izleči nekoga, to može biti smešno, ali je situacija zapravo grozna, jer se tu radi o ubistvu.“
(Horhe Ibarguengoitija, intervju za časopis Vuelta – objavljen 1985.)

Broj strana: 176
Pismo: Latinica
Povez: Mek

1 2