• 0 Items - 0.00рсд
    • No products in the cart.

Knjižara

Momci iz Majamija

1,100.00рсд

Grupa razočaranih američkih dobrovoljaca – uključujući i budućeg provalnika u „Votergejt“ Frenka Fjorinija i novinara Aleksa Rorka, čiji je nestanak 1963. i dalje nerešen – okrenula je svoju odanost naglavačke i pridružila se kubanskim izbeglicama, agentima CIA-e i raznim pustolovima i „psima rata“ koji su dospeli u Majami, spremni da se bore protiv Kastrovog režima svim raspoloživim sredstvima. Ovi likovi koje su pokretali motivi koji su im bili važniji od života, izazvali su pravu pustoš širom Kariba, a njihove aktivnosti su dosezale čak i do ubistva predsednika Kenedija, te neuspele invazije na Haiti kojim je tada vedrio „Papa Dok“ Duvalije, ali i pada Ričarda Niksona.

„Hladni rat“ je stigao u Majami i stvari više nikada neće biti iste.

Kristofer Oten

Kvintni krug

690.00рсд

Kvintni krug, komedija sa pevanjem na ivici pucanja, kako autorka žanrovski određuje svoj tekst, precizna je i sublimna slika ovog doba. Uz spisak lica stoji: Koni – pevačica i kućna diva, Faki – menadžer, kompozitor, tekstopisac, Angelina – dadilja i student, Kole – muž pevačice i poslovni čovek, Nevenka – novinarka i prijateljica, Voks – koreograf i telohranitelj. I svuda napomena: ima još.

Ima još, jer njih šestoro su sve i svi: javne ličnosti, telohranitelji, studenti sumnjivih fakulteta. Bivše prostitutke i kradljivice, dileri droge ili preprodavci parfema i firmirane garderobe. Iznevereni supružnici, roditelji bez interesovanja za potomstvo, prijatelji iz interesa.

Autentičnost priče garantuje pisac, rečeno je. Ali autorka nije samo, kroz sirovu leksiku i dramski uverljivu situaciju oslikala doba, već je dala i objašnjenje svih iskliznuća iz čestitosti, dostojanstva, empatije. U orvelovskoj stvarnosti, Koni ispred svog oltara – QLED televizora, živi simulakrume kojima meri vrednost sopstvene egzistencije. U ležernoj kombinaciji marke „Kežual“ – koja joj zateže ono što ne sme biti šljampavo, i otkriva onoliko koliko je potrebno da erogeno telo diše, ona ne može, kao ni drugi junaci, ni dati od sebe ništa više, od zapevavanja „na prazno“.

Kvintni krug je surova, snažna, otrežnjujuća priča. Za one, koji još umeju da čitaju.

Dr Ana Stišović

NIŠVIL

620.00рсд

„Nišvil je doslovno pesnica u glavu srpskom literarnom establišmentu, poludirekt sa juga Srbije iz kojeg su dolazili najslavniji domaći bokseri.“
(Dinko Tucaković, „Borba“, 1994)

„Obaveštavam čitaoce da Niš više ne postoji. Na mestu gde se nekada taj grad nalazio iznikao je Nišvil, mitski prostor Univerzalne Palanke, veliki polis turbo-folk utopije o kome piše Zoran Ćirić, jedna od najosobenijih ličnosti novije srpske proze, čovek koji je na vreme shvatio da je autsajderstvo (naša) sudbina. Nije u takvom osećanju usamljen: Niš (odnosno Nišvil) postaje kolevka jednog novog kreativnog senzibiliteta koji – ako bude sreće – može dokrajčiti ovu nesnošljivo predugu agoniju srpskog deseteračkog romantizma.“
(Bogdan Tirnanić, „Politika“, 1995)

„U Nišvilu se u potpunosti pokazuje Ćirićeva pripovedačka strategija: to je proza koja ne preza ni od čega, ponajmanje od spremnosti da se neprekidno menja i da se poigrava tabuima svih vrsta. U isto vreme, to je proza koja je u dosluhu sa nizom alternativnih i neknjiževnih svetova – od rokenrola i izmenjenih stanja svesti do filma i politike, od džeza i pornografije do novokomponovane narodne muzike i umetničke avangarde.“
(David Albahari, pogovor drugom izdanju, 2002)

Knjiga znakova

700.00рсд

Svaka priča je jedan mali roman. Svojim pripovedanjem Gaje nas nekad vodi iz sadašnjosti u blisku budućnost i pred čitaoca postavlja ozbiljna filozofska pitanja koja se tiču transhumanizma i sveta digitalizacije koji bi nas, uz sve blagodeti, mogao odvesti u svet otuđenosti i gubitka identiteta. Svaka priča ima simboličan završetak iz koga možemo izvući bezbroj različitih ishoda u zavisnosti od ličnog doživljaja. Kroz njeno lagano i pitko kazivanje, koje kadkad ume da ošamuti, nedvosmisleno se provlači nit reskosti i kritičnosti koja podstiče čitaoca da otvori oči i razbudi usnule misli kako bi se otrgao robovanju stereotipima i prenebregao mogućnost da bude izmanipulisan. Upravo je to najsnažnija poruka i signal koji autorka šalje čitaocu i koje će prepoznati nezakatančeni um kadar da krstari kroz vreme, istoriju i kulture, koji nije zaokupljen materijalnim i zarobljen u trenutku vremena egzistencije. Ako širom raskrilimo vrata ovoj zbirci nesvakidašnjih bisera pripovedanja prepoznaćemo sve što nas okružuje, od najsitnijih emocija do krucijalnih pitanja koja zhavataju celu planetu zagađujući je brzinom galopirajuće metastaze tumora koga možemo odstraniti jedino uz poštovanje svih različitosti zahvaljujući kojima postoji lepota življenja, uz uvažavanje blagodeti modernog sveta, ali nedopuštajući da nas one negiraju i pregaze. Zato se ova zbirka može uvrstiti u svojevrsnu kritiku globalističke osrednjosti i vladavine mediokriteta.

Proteza

750.00рсд

Ne kaže se slučajno da je Martin u evropsku književnost uneo duh „tarantizma“ pre pojave samog Tarantina, o čemu možda ponajbolje svedoči roman Proteza, po čijim je motivima u Španiji snimljen i igrani film. Radnja je smeštena u Barselonu, krajem 70-tih godina prošlog veka, gde nam pisac, kroz ogoljene likove, na brutalan način pripoveda priču o osveti, bez ikakvog ulepšavanja i bez bilo kakve želje da bilo ko od glavnih likova bude iole simpatičan čitaocu. Naprotiv, on nam ih servira onakve kakvi jesu, to je to, želeli mi to da prihvatimo ili ne.

Kreativno čitanje, Knez Wracharsky

 

Pred nama je zasigurno najbolji „crni roman“ napisan na španskom jeziku. Ovo je priča o nasilju, o nerazumnom, neshvatljivom, iracionalnom nasilju, koje sjedinjuje dva čoveka u svojevrsno „krvno bratstvo“ koje samo krvlju može biti raskinuto.

Diario Público

Sin hiljadu ljudi

690.00рсд

Iako je u Maevom delu žensko prisustvo bitno, razjašnjeno i neophodno, u patrijarhalnoj tradiciji to nije tako. San o Bogu Ocu koji sâm stvara ljudsko muško stvorenje jednostavnim izgovaranjem božanske reči nad šakom gline, i koji potom stvara Evu iz jednog od njegovih rebara, opravdava jevrejsko-hrišćanske konvencije o pravima muškarca nad ženom, tvorca mužjaka nad stvorenom ženkom. Božanska muška moć se imitira kroz vekove: u hrišćanskom trojstvu, u alhemijskim ritualima koji rađaju homunkulusa (kako je kasnije tvrdio Geteov dr Faust), u kabalističkoj magiji koja daje život Golemu u Pragu XVIII veka, u delu doktora Frankenštajna koji čini da se rodi čudovište pribegavajući isključivo nauci, bez žene koja bi ga mogla začeti, a danas u elektronskom svetu koji omogućava stvaranje „dece” i virtuelnih prijatelja u imaginarnim porodičnim vezama Fejsbuka. Svim ovim patrijarhalnim fantazijama, Mae suprotstavlja još jednu plemenitiju i ostvarljiviju: fantaziju o „sinu hiljadu ljudi”, kako muškaraca tako i žena. Svi odgovaramo toj definiciji.

Alberto Mangel

1 3 4 5