• 0 Items - 0.00рсд
    • No products in the cart.

Rio Magnus knjižara

Kako sam služio Žilu Visenteu

750.00рсд

Pred nama je četvrti napisan a treći na srpskom jeziku objavljen roman Žoaa Reiša, mladog portugalskog pisca, jednog od nosilaca novog narativa portugalske savremene književnosti. Uz, sada već i našoj publici, prepoznatljiv smisao za humor, sarkzam i burlesku, Reiš u ovoj knjizi ide korak dalje u odnosu na prethodne romane, oplemenjujući svoj stil elementima epistolarnog i pikarskog romana ali i uvodeći po prvi put u svoja dela istorijsku ličnost. Reč je o najvećem portugalskom dramaturgu i pesniku XV i XVI veka, Žilu Visenteu, oko čijeg lika se plete mnoštvo dogodovšina koje nam u prvom licu pripoveda njegov sluga (za razliku od gospodara, fiktivni lik), Anrike. Reiš je, u konačnom finalu romana, iskoristio brojne nepoznanice vezane za život Žila Visentea, (između ostalog i nejasne činjenice vezane za tačnu godinu i mesto njegove smrti), napravivši fiktivnu (ali ne i nemoguću) verziju Visenteovog konačnog časa. A dotle čitalac dolazi prolazeći kroz pravi lavirint živopisnih prostora, od lisabonskih pijaca i trgova, do osiromašenih kućeraka, krčmi i berbernica, probijajući se kroz mozaik likova i njihovih dijaloga koji su neretko ništa drugo do inteligentno nadmudrivanje.

Prateći autorov put trasiran njegovim pretohodnim romanima, PREVODIOČEVA VERENICA i RAZARANJE TIŠINE (oba u izdanju MAGNUSA, u okviru edicije RIO MAGNUS, u prevodu Jelene Žugić), ovde smo svedoci Reišovog književnog sazrevanja i novog izazova koji je sebi nametnuo – da, jezikom specifičnim za opisasnu epohu, otvoreno zapleše sa književnom veličinom kakav je bio Žil Visente, istovremeno se poigravajući ali i slaveći njegovo delo.

Proteza

750.00рсд

Ne kaže se slučajno da je Martin u evropsku književnost uneo duh „tarantizma“ pre pojave samog Tarantina, o čemu možda ponajbolje svedoči roman Proteza, po čijim je motivima u Španiji snimljen i igrani film. Radnja je smeštena u Barselonu, krajem 70-tih godina prošlog veka, gde nam pisac, kroz ogoljene likove, na brutalan način pripoveda priču o osveti, bez ikakvog ulepšavanja i bez bilo kakve želje da bilo ko od glavnih likova bude iole simpatičan čitaocu. Naprotiv, on nam ih servira onakve kakvi jesu, to je to, želeli mi to da prihvatimo ili ne.

Kreativno čitanje, Knez Wracharsky

 

Pred nama je zasigurno najbolji „crni roman“ napisan na španskom jeziku. Ovo je priča o nasilju, o nerazumnom, neshvatljivom, iracionalnom nasilju, koje sjedinjuje dva čoveka u svojevrsno „krvno bratstvo“ koje samo krvlju može biti raskinuto.

Diario Público

Sama

1,029.00рсд

Priča o kraljevskom namešteniku Don Dijegu de Sami počinje 1790. u vreme kada službuje u dubokoj provinciji na tlu Latinske Amerike, odvojen od svoje supruge i njhove dece. Imenovanje koje je trebalo da bude tek kratak međukorak ka njegovom profesionalnom napredovanju i odlasku u Španiju, pretvara se u košmar čekanja iz kojeg očajnički želi da pobegne. Njegove ambicije i nadanja su u potpunom neskladu sa okolnostima u kojima se nalazi, što stvara frustracije i utiče na donošenje niza pogrešnih odluka. Nije li to slučaj sa svakim od nas?

Sin hiljadu ljudi

655.00рсд

Iako je u Maevom delu žensko prisustvo bitno, razjašnjeno i neophodno, u patrijarhalnoj tradiciji to nije tako. San o Bogu Ocu koji sâm stvara ljudsko muško stvorenje jednostavnim izgovaranjem božanske reči nad šakom gline, i koji potom stvara Evu iz jednog od njegovih rebara, opravdava jevrejsko-hrišćanske konvencije o pravima muškarca nad ženom, tvorca mužjaka nad stvorenom ženkom. Božanska muška moć se imitira kroz vekove: u hrišćanskom trojstvu, u alhemijskim ritualima koji rađaju homunkulusa (kako je kasnije tvrdio Geteov dr Faust), u kabalističkoj magiji koja daje život Golemu u Pragu XVIII veka, u delu doktora Frankenštajna koji čini da se rodi čudovište pribegavajući isključivo nauci, bez žene koja bi ga mogla začeti, a danas u elektronskom svetu koji omogućava stvaranje „dece” i virtuelnih prijatelja u imaginarnim porodičnim vezama Fejsbuka. Svim ovim patrijarhalnim fantazijama, Mae suprotstavlja još jednu plemenitiju i ostvarljiviju: fantaziju o „sinu hiljadu ljudi”, kako muškaraca tako i žena. Svi odgovaramo toj definiciji.

Alberto Mangel

Tiranin Banderas

1,122.00рсд

Kultno delo jednog od najznačajnijih španskih pisaca XX veka, koje predstavlja klicu iz koje je kasnije nikao najznačajniji pravac razvoja latinoameričke književnosti uopšte. Ovo je prvi roman o diktaturi, kasnije toliko prisutnoj u Latinskoj Americi, roman koji je postao direktna inspiracija i Markesu za njegovu „Jesen patrijarha“ i Bastosu za „Ja, vrhovni“.

Valje-Inklan nam na njemu svojstven način, uz obilje lokalizama i uz pomoć specifičnog narativa, dočarava svu bahatost, drskost, glupost i surovost diktatora koji je prigrabio ne samo civilnu već i svešteničku, vojnu i sudsku vlast. Nešto što nam možda zvuči poznato.

Lutajuća dama

701.00рсд

Uvodni roman možda i ključne trilogije (“Rasa”) španskog klasika Pija Barohe, Lutajuća dama, polazi od stvarnog događaja, anarhističkog atentata na kralja Alfonsa XIII i kraljicu Viktoriju u Madridu 1906, koje je bomba poštedela za razliku od dvadeset pet žrtava i nekoliko desetina ranjenih. Budući da je anarhista poznanik glavnih junaka romana, lekara Arasila i njegove kćerke Marije, da se posle atentata skrio u njihovom stanu i da se sumnja na njihovo učešće u pripremanju pokušaja regicida, oni nastoju da napuste državu i pređu u Portugaliju. U tradiciji španskog pikarskog romana, na uzbudljivom i nezgodama bogatom putovanju sreću brojne “oriđinale”, od kojih će im neki pomoći a drugi odmoći. Ispripovedan pitko, ironično i duhovito, roman Lutajuća dama ukazuje na to zašto je Ernest Hemingvej lično rekao autoru: “Dao bih svoju Nobelovu nagradu da mogu da pišem kao Vi.”

Igor Marojević

Broj strana: 209
Pismo: Latinica
Povez: Mek

Autobiografija generala Franka

1,683.00рсд

I posle više od 80 godina od svog završetka, kod nas je Španski građanski rat, u kojem su se borili brojni srpski i jugoslovenski komunisti, poznat jedino u osnovnim crtama. Međutim, da u njemu nije – uz pomoć vojski Hitlera i Musolinija – trijumfovala desnica, najverovatnije ne bi bilo Drugog svetskog rata. Ko želi da se uputi u događaje praktično ključne bojne XX veka, teško može naći prikladniju knjigu od Autobiografije generala Franka Manuela Vaskesa Montalbana. Iako za dobru prozu ne važi da služi pružanju informacija nego kreacije, autor na vrlo originalan način uspeva da sjedini oba ta postupka kroz nepredvidljiv dijalog pripovedača sa naslovnim fikcionalizovanim diktatorom, i tako čitaocu podastre sve užase Španskog građanskog rata i diktature jednog od najzagonetnijih evropskih političara XX veka.

Broj strana: 670
Pismo: Latinica
Povez: Mek

1 2