• 0 Items - 0.00рсд
    • No products in the cart.

Blog

Roman Nemci Serhia del Moline (Madrid, 1979), koji je nedavno objavio beogradski Magnus, u svojoj ediciji Rio, koji je sa španskog preveo Nenad Perišić, čitaocima pruža i mogućnost muzičkog i likovnog uživanja dok prebiru po oporim stranicama jedne porodične drame, povezane sa elementima političkog i finansijskog trilera.

Roman Nemci Serhia del Moline (Madrid, 1979), koji je nedavno objavio beogradski Magnus, u svojoj ediciji Rio, koji je sa španskog preveo Nenad Perišić, čitaocima pruža i mogućnost muzičkog i likovnog uživanja dok prebiru po oporim stranicama jedne porodične drame, povezane sa elementima političkog i finansijskog trilera. Na naslovnoj strani, naime, nalazi se grafika francuskog umetnika Gistava Dorea – Lutajući Jevrejin (19. vek), motivisana legendom koja je počela da se širi Evropom u 13. veku, a ispred uvodnih pasusa ove priče otisnut je QR kod, gde se može pronaći muzika koja provejava kroz roman, po izboru prevodioca od snimaka koje je odabrao sam autor, redosledom kojim se pojavljuju u romanu.

Drugoga maja 1916, parobrodi Katalunja i Isla de Panaj su se usidrili u luci u Kadisu. Doneli su sa sobom 627 Nemaca iz njihove kolonije Kamerun, koju su Saveznici osvojili u februaru iste godine, u jednoj od ne tako poznatih i retko prepričavanih epizoda Velikog rata. Umesto neprijatelju, Nemci su se predali španskim vlastima u Gvineji. Španija, kao neutralna sila, prihvatila ih je kao raseljena lica. I oni nisu napustili zemlju, već su se naselili, pre svega u gradovima kao što su Alkala de Enares, Pamplona i Saragosa. Ubrzo se o njima pročulo i postali su poznati kao „Nemci iz Kameruna“. Dovde to je bila istorija kakvu možemo pronaći u zvaničnim spisima. Odavde, priča postaje legenda.

Nakon tog kratkog uvoda koji postavlja radnju u krug oko koga će se kretati ova porodična saga, zapravo, politički roman i priča o opasnosti od istorije koja nikad nije do kraja razjašnjena, pred čitaoca izlaze glavni likovi – predstavnici porodice Šuster, (i/racionalni) brat i sestra Fede i Eva, prijateljica njihovog pokojnog brata (pop ikone) Gabija Onog, Berta (Klajn) i (mafijaš, lovac na naciste) Ziv (Asolaj). Njih četvoro smenjivaće se u monolozima i dijalozima o prošlom i sadašnjem životu bez (vidljive) budućnosti. U kome ima mnogo pratećih likova (Evin dečko Asteri / Baskijac, Gabijev ne/prijatelj Rapsod, naivni proizvođač kobasica – otac Huan / Šuster, tiha obožavateljka Griga i Šuberta – majka Ana Igeras, vlasnik restorana pred zatvaranjem – Anhelito…), čije sudbine govore o (ne)razumevanju (neo)nacizma, gde niko nije automatski moralno besprekoran. Molina, jednostavno, ne želi da svet podeli na nevine i krive, sve do samog kraja, i konstatacije da će ostati „samo večite lipe koje će praviti senku nikome“.

Ovo, dakle, nije prvenstveno roman o nacizmu, jer pisca više zanima ono što istorija ostavlja potomcima, što će reći, nasledstvo krivice, porodično ćutanje, izmišljanje sopstvene prošlosti i pitanje koliko čovek može da bude odgovoran za ono što su učinili njegovi roditelji i preci. A, možda je njegova definicija i zapis iz Šubertovog dnevnika, kako „Niko ne razume tuđi bol, niko ne razume tuđu radost. Stalno mislimo da se krećemo jedni ka drugima ali sve što radimo je da prolazimo jedni pored drugih. Koliko samo pate oni koji to razumeju“.

 

Izvor: Novi magazin

Nemci

Drugoga maja 1916. godine, parobrodi Katalunja i Isla de Panaj su se usidrili u luci u Kadisu. Doneli su sa sobom šesto dvadeset i sedam Nemaca iz njihove kolonije Kamerun, koju su Saveznici osvojili u februaru iste godine, u jednoj od ne tako poznatih i retko prepričavanih epizoda Velikog rata. Umesto neprijatelju, Nemci su se predali španskim vlastima u Gvineji. Španija, kao neutralna sila, prihvatila ih je kao raseljena lica. I oni nisu napustili zemlju, već su se naselili, pre svega u gradovima kao što su Alkala de Enares, Pamplona i Saragosa. Ubrzo se o njima pročulo i postali su poznati kao „Nemci iz Kameruna“.

Dovde to je bila istorija kakvu možemo pronaći u zvaničnim spisima.

Odavde, priča postaje legenda.

(uvod u roman)

1,200.00рсд